Njemačka se nalazi na pragu ozbiljne političke prekretnice, suočena s dubokim podjelama unutar najvećih stranaka, a sve zbog pitanja kako se odnositi prema desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD). Nakon izbora održanih 23. februara, na kojima je AfD osvojio više od 20 odsto glasova i postao druga najjača politička snaga u zemlji, u Bundestagu se intenzivirala debata o tome da li toj stranci treba dopustiti veća ovlaštenja i funkcije koje joj po snazi pripadaju, uključujući predsjedavanje ključnim odborima poput onog za budžet i nadzor nad tajnim službama.
Tradicionalno, mjesto predsjedavajućeg Odbora za budžet pripada najvećoj opozicionoj stranci, dok svaki poslanički klub u Bundestagu ima pravo na potpredsjednika parlamenta. Međutim, iako ispunjava formalne uslove, AfD nije dobio nijednu od tih pozicija, što je izazvalo burne reakcije u političkoj javnosti. Jens Spahn, zamjenik šefa poslaničkog kluba CDU-a, otvorio je novu fazu debate izjavom da AfD treba tretirati kao i sve ostale opozicione stranke, pozivajući se na volju miliona birača koji su toj stranci dali povjerenje. Njegov istup naišao je na protivljenje i unutar vlastite stranke – poslanik Roderich Kiesewetter ocijenio je AfD kao bezbjednosnu prijetnju, navodeći da njeni članovi redovno prenose ruske i kineske dezinformacije i utiču na politički diskurs u zemlji.
Spahnove izjave naišle su na oštru osudu iz redova vladajuće Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD). Supredsjedavajuća SPD-a Saskia Esken opisala ih je kao “vrlo nečuvene i opasne”, naglašavajući da AfD nije demokratska stranka i da svaki pokušaj njene normalizacije predstavlja prijetnju demokratskom poretku. Liderka parlamentarne grupe SPD-a Katja Mast upozorila je da bi omogućavanje institucionalne moći AfD-u značilo dovođenje u pitanje temelja njemačke demokratije, poručivši da će njihove institucije braniti s punom odlučnošću. I ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser stala je u odbranu tog stava, ocijenivši da u trenutku kada je bezbjednost zemlje ugrožena iznutra i izvana, “Putinovi prijatelji” ne smiju imati pristup osjetljivim državnim organima.
S druge strane, Spahn je u intervjuu za ZDF poručio da se ne zalaže za “normalizaciju” AfD-a, već za realističan pristup u kojem toj stranci ne treba stalno davati povod da se prikazuje kao žrtva sistema. Podsjetio je da je Peter Boehringer iz AfD-a već bio na čelu Odbora za budžet od 2018. do 2021. godine i da je, prema njegovim riječima, taj posao obavljao korektno.
Uprkos tome, velika većina političkih aktera ostaje čvrsto pri stavu da AfD ne treba integrisati u sistem odlučivanja. Političke tenzije u Bundestagu, unutar CDU-a i između koalicionih partnera, pokazuju koliko je pitanje odnosa prema krajnjoj desnici osjetljivo i koliko duboko dijeli političku scenu Njemačke.
Ova rasprava dolazi u trenutku kada se Njemačka, prema riječima lidera CDU-a Friedricha Merza, nalazi na “tački preopterećenosti” i kada se sve više u javnosti preispituje politika azila, bezbjednosna stabilnost i identitet demokratskog sistema. U takvom ambijentu, odnos prema AfD-u nije samo tehničko pitanje parlamentarnog prava – već test zrelosti i izdržljivosti njemačke demokratije pred rastućim izazovima populizma i ekstremizma.